ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 694 Kb

          
svibanj-lipanj

          

KAMO IDE SESTRINSTVO?

Smije li se postaviti to pitanje? Nažalost, mora. Odakle pesimizam? Evo nekoliko argumenata, a bilo bi dobro da su netočni:
• Početkom devedesetih, u eri "svekolike privatizacije u ime tranzicije" (što god to značilo), u sustavu zdravstvene zaštite prvi je na redu bio (i stradao) sustav primarne zdravstvene zaštite. Negdje "preko noćI" svaka treća, a negdje i svaka druga medicinska sestra (srednje spreme) postaje "suvišna". Da "privatizacija" nije obvezala liječnike ("prekonoćne" poduzetnike), neki ne bi zadržali ni jednu sestru koju sad "imaju". Patronažne sestre postaju prisilno samostalne, "ne smiju se" privatizirati i, kako je krenulo, ostat će jedina medicinska djelatnost u, najblaže rečeno, "urušenom" domu zdravlja.
• Što se događa sa sestrinstvom u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti – u bolnicama? "Vječna dilema": da li je sestra dio tima kojem je na čelu liječnik ili je "posebna" djelatnost kojoj je na čelu više ili čak visoko kvalificirana sestra? Dilema još uvijek traje. Na djelu je malo jedno, malo drugo, netko bi rekao "zbrka". U profesionalnom smislu sve određuje liječnik, a u organizacijskom postoji "sestrinska hijerarhija". Velika većina poslova u bolnici organizirana je ("feudalno") u strogo razgraničenim organizacijskim jedinicama (odsjeci, odjeli, klinike …), a ne ("industrijski") po stupnju intenziteta njege. To, usput rečeno, ne potiče sestrinsku specijalizaciju te vrlo često ne osigurava ni pravo na trajno stručno usavršavanje. Najaktualnije je momentalno interesno udaljavanje sestrinstva od liječništva. Čime? Plaćama! Uza sve dosad rečeno, nameće se i činjenica da u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti postoji "manjak" sestara, dok je istovremeno ukupan broj zaposlenika u "višku". Sve se to odnosi na isti kriterij: broj zaposlenika (pojedinih i ukupno) sveden na jednu bolesničku postelju (EU - kriterij). U ovom trenutku nisu pod povećalom posljedice za bolesnika: "nedostatna njega"!
• Što nudi budućnost? Reforme školovanja: srednjeg, višeg, visokog. Sveučilište (s mogućnošću "akademskog napredovanja" – magisteriji i doktorati) ili/i veleučilište? Razdvajanje zdravstvenog osiguranja: jedno za "dijagnozu i liječenje", a drugo, posebno, za njegu? Sestrinstvo u prožimanju zdravstvenog i socijalnog? Sestrinstvo od akutne bolnice do hospicija? Sestrinstvo od ordinacije do kuće bolesnika? Njega će biti osigurana: osnovnim, dopunskim i dobrovoljnim osiguranjem, uz participaciju, uz plaćanje u gotovu ("na tržištu")?
Pitanja i neizvjesnosti, po svemu sudeći, ne nedostaje.
Gdje su odgovori?
Sustav zdravstvene zaštite bez sestrinstva nije zamisliv! Neće nestati ni u svijetu znanstvene fantastike, onom s "čarobnim štapićima" (dijagnostičkim i terapijskim). Sestrinstvo ne čeka "feminizacija", (čitaj: još slabiji ekonomski položaj u podjeli rada), ona je već u samim njenim korijenima.
Znanje i zadovoljstvo važni su preduvjeti uspješnosti. Za to se treba boriti. Za borbu se treba dobro organizirati i dobro pripremiti. Vremena nisu najoptimističnija.
Puno, puno sreće!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)