ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 183 Kb

          
studeni-prosinac

          

NEMA ZDRAVOG ŽIVOTA BEZ ZDRAVE PREHRANE

Jedna od tiših pošasti modernoga doba jest pretilost, drugim riječima prekomjerna težina, ili još jednostavnije - debljina. Ne samo rasprave radi, problem treba definirati: "prekomjerna težina" je ukupna težina tijela znatno veća od takozvane idealne. Jedan je od najjednostavnijih načina izračunavanja, a istovremeno pouzdan, sljedeći: od ukupne visine tijela izražene u centimetrima oduzme se 100 (jedan metar). Idealna težina neke osobe kreće se u rasponu od minus 5 do minus 12 od prethodno dobivenog broja, izraženo u kilogramima. Raspon od 7 kilograma pokriva više od 95% razlika u takozvanoj konstituciji (od najsnažnijih do najnježnijih).
Primjer: osoba je visoka 170 cm; idealna težina = 170-100=70; 70-5=65, 70-12=58, dakle od 58 do 65 kilograma (ovisno o konstituciji) bila bi idealna težina te osobe.
Prijelazno područje: od minus 5 do 0 (iznos visine minus 100) najavljuje prekomjernu težinu koju se kasnije može ocijeniti lakšom, srednjom ili teškom. Liječenje teške pretilosti (+20 ili još više kilograma) često zahtijeva zdravstveni nadzor ili čak boravak u zdravstvenoj ustanovi.
Nekoliko poruka onima koji su u dilemi oko toga što i kako dalje:
• Najveća većina ljudi danas zna da je zdrava prehrana vrlo važna za zdrav život, pa većina zna da griješi kad “podgrijava” nezdrave prehrambene navike.
• Većina ne zna da je uzimanje prekomjerne količine hrane navika, odnosno ovisnost, u načelu slična ostalim lošim navikama – ovisnostima.
• Veliko je pitanje zna li većina dovoljno o tome što je zdrava prehrana, a što je ona nezdrava. Da li to znaju svi oni koji odlučuju ne samo o vlastitoj prehrani, već i onoj drugih osoba, najbližih ili širokog kruga korisnika? Nažalost, dio zdrave prehrane je u svjetskim razmjerima (nažalost i domaćim) problem osobne ili kolektivne kupovne moći, ali nije točna česta tvrdnja da je zdrava hrana uvijek skupa (nekoliko primjera: kruh (crni), tjestenina, riža, mlijeko i svježe prerađevine, jaja, piletina, puretina, sitna plava riba, grahorice…).
• Nužno je podsjetiti na odgovornost odraslih za stjecanje prvih pravih, zdravih prehrambenih navika naše djece. Što i kako jedu naša djeca i mladi? Ne raste li korištenje “brze hrane” brže nego što smo očekivali? Ako bacimo pogled na ono što naši malci kupuju i uzimaju za vrijeme školskih odmora (u obližnjim općim trgovinama ili preko noći izniklim kioscima sumnjive ponude), trebali bismo uočiti: masno, slano, slatko …! Zar stvarno nemamo novaca za kontroliranu (a možda jeftiniju) prehranu najmlađih?! Na jednom jednostavnom primjeru može se pokazati kako odrasli djeci već u najranijoj dobi stvaraju - loše navike. Mnoge majke, nažalost, ne mogu dojiti pa je tada umjetna prehrana neophodna. Treba priznati da proizvođači dječje hrane (govorimo o razvijenom svijetu) vode računa o kvaliteti i primjenjuju sva znanstvena dostignuća. Roditelji, kušajući gotove pripravke dođu do istinitog, ali ipak pogrešnog zaključka: sve je to bljutavo, pa da "jadnim" malcima sve to skupa ne bude odveć bljutavo, počinje dodavanje: šećera - da bude slatko, soli – da ne bude neslano. Većina roditelja, nažalost, ne zna da je šećer (saharoza) suvišan, a u većim količinama štetan. Ako već žele dodati slatko, povrh onog u voću i povrću, tada neka to bude voćni šećer – fruktoza (nažalost skup) i med (nije jeftin). Soli ima dovoljno u povrću ili mlijeku, odnosno dovoljno je za odraslu osobu dodati 4 grama na dan (1/4 kg kruha). Preko toga suvišno je ili štetno.
• Slijedi već kod male djece postupni prijelaz na "brzu hranu" (najčešće premasnu i nepravilno priređenu – preprženu ili zagorenu). Još samo nedostaju: prevelike količine, nepravilni raspored (preskakanje doručka) i alkohol pa je naše dijete i prije punoljetnosti steklo sve negativne prehrambene navike.
• Ne smijemo zaboraviti: loše prehrambene navike postupno poprimaju oblik ovisnosti i, kao sve ostale ovisnosti, teško se ispravljaju i napuštaju.
Za kraj, neka od općih načela pravilne prehrane:
• pravilno odrediti količinu (umjerenost),
• pravilno rasporediti (3 – 5 obroka, zajutrak obvezatan),
• pravilno pripremiti (sirovo bolje od kuhanog, kuhano bolje od pirjanog, pirjano bolje od pečenog, pečeno bolje od prženog, prženo bolje od roštilja). To posljednje načelo vrijedi za veliku većinu namirnica.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)