ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 759 Kb

          
siječanj - veljača

          

PREDŠKOLSKA DJECA - STOGODIŠNJACI SLJEDEĆEG STOLJEĆA

Rođeni u prošlom, XX. stoljeću, naročito oni u njegovoj drugoj polovici, s prirođenom znatiželjom očekivali su ili ponešto prognozirali za ovo, XXI. stoljeće. Jedno je od vrlo zagonetnih pitanja i ljudska dugovječnost.
Predškolska su djeca u užem smislu djeca od četvrte godine do polaska u školu. U širem smislu tu su i dojenčad (do prve godine) i mala djeca (od druge do četvrte godine).
Uz malo optimizma, predškolska djeca u ovoj, 2006. godini u primjerenom broju dočekat će prijelaz XXI. u XXII. stoljeće. Duljina njihova života ovisit će o mnogo činitelja, smještenih u različita razdoblja njihova života.
Upravo sada nalaze se u razdoblju bujnog rasta i razvoja, kako fizičkog, tako i duševnog, odnosno mentalnog. Kad odrastu, za činitelje vlastite dugovječnosti bit će odgovorni više ili manje sami. Sad, kad su "predškolci", gotovo za sve što im se razvojnoga događa odgovorni su drugi, odrasli. Prije svega, to su njihovi roditelji, potom najuža rodbina (bake i djedovi), ali za većinu i njihovi odgajatelji u vrtiću.
U, sad pomalo posustalom, sustavu primarne zdravstvene zaštite djeca su imala naglašeno mjesto, ne posebno u skrbi za bolesnu djecu, već u nadzoru nad rastom i razvojem te u gotovo sveobuhvatnoj preventivnoj zdravstvenoj zaštiti. Težilo se sustavu u kojem će visokokvalificirani i specijalizirani zdravstveni djelatnici imati dovoljno vremena za brigu o zdravstvenom aspektu rasta i razvoja i preventivnom djelovanju na sve što čini rizik po zdravlje tog uzrasta. Što je od toga ostalo, o tom potom.
Najteže rečeno, djeca su općenito "žrtve" demografske politike jedne zemlje. Kakva je ova danas, o kojoj ovisi mnogo toga za naše predškolce, podrobnije drugom prilikom. No, ako danas mreža primarne zdravstvene zaštite predškolske djece nije dostatna, ako sva djeca nisu obuhvaćena kvalificiranim predškolskim odgojem, već to je dovoljno za negativnu ocjenu. Sve uz općepoznatu činjenicu da "Hrvatskom hara bijela kuga" (umire više ljudi nego što ih se rađa).
Pored toga, po svim istraživanjima, na ukupni rast i razvoj naših predškolaca sve negativnije utječu "mediji": navođenjem na negativne "rane potrošačke" navike (nepoznate u razvoju ljudskog društva do "nedavno"). Rizik su, bez pogovora, za navođenje djece na potrošnju, najblaže rečeno, suvišnih do štetnih i vrlo štetnih živežnih namirnica, odnosno gotovih jela. Prilog su rečenom rezultati istraživanja, koji kažu da se debljina do pretilosti širi u epidemijskim razmjerima (tu oko nas), dok u trećem svijetu (tamo negdje) djeca umiru od gladi (većinom prije predškolskog uzrasta, ako se smije koristiti taj pojam za djecu koja i tako nikad neće ići u školu). S druge strane, još su u porastu posljedice svih oblika nesreća, od kućnih do prometnih.
Pa, gdje se onda krije optimizam? U predškolskoj dobi treba očekivati: veći obuhvat predškolskim odgojem; izlazak iz krize predškolske primarne zdravstvene zaštite; sve veću obrazovanost roditelja; manje nesreća. U školskoj dobi, koja našim predškolcima slijedi, treba očekivati: veći školski, odnosno odgojno-obrazovni standard; više znanja o vlastitom organizmu, o vlastitom tijelu i duhovnom razvoju, o prednostima zdravog života, a istovremeno o samozaštiti od alkohola, pušenja i svih drugih zala koja sigurno skraćuju život; te, opet - manje nesreća.
Kad konačno odrastu, za sve će biti sami odgovorni, a po svemu sudeći živjet će u svijetu sve boljih prilika i mogućnosti, nadajmo se u svijetu manje ratnih stradanja i drugih razloga za krajnje neprirodno skraćenje života.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)