ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 702 Kb

          
ožujak - travanj

          

NAŠI ŠKOLARCI - NAŠA BUDUĆNOST

Ovogodišnji Dan zdravlja posvećen je opet jednom, rastućem, problemu održavanja sustava zdravstvene zaštite, pobliže - zdravstvenom osoblju. Radi boljeg razumijevanja, pojednostavljeno, zamislimo sustav zdravstvene zaštite kao međuodnos triju skupina ljudi:
• Prvo su korisnici, a oni brojem stalno rastu,
• Drugo su "posrednici", koje bolje poznamo kao "osiguravatelje", odnosno "politiku" općenito; kako i gdje oni funkcioniraju - drugom zgodom, ali sigurno njihov broj nije najbitniji problem,
• Treće su "zdravstveni radnici ili djelatnici", od onih skromno kvalificiranih, koji sudjeluju u pomoćnim poslovima, do onih koji se školuju duže od polovice očekivanog života milijuna korisnika diljem siromašnog i sve bolesnijeg svijeta; njihov je broj, pogotovo među siromašnima, od velike važnosti.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da je upravo taj broj, u svjetskim razmjerima, u velikoj krizi. Broj i kvalifikacija zdravstvenog osoblja ne prate porast broja stanovnika, istodobno korisnika. U krizi je orijentacija tom, jednom od najstresnijih zanimanja, koja ima svoju ekonomsku dimenziju. Naime, SZO kaže: zdravstveno osoblje preslabo je plaćeno, a Svijet je sve siromašniji!
Nakon nešto poduljeg uvoda, misao vodilja: ako je ijedna skupina korisnika zaslužila prednost, onda su to naša djeca. Razmišljajući na razini sustava, nekoliko argumenata:
• Naša djeca, dok su dojenčad, mala ili predškolska djeca, potpuno su ovisna o nama odraslima. Mogu biti, a nažalost i jesu, žrtve našeg, najčešće nedjelovanja, ali sve više i našeg djelovanja.
• Kad naša djeca dorastu do školske, one osnovnoškolske dobi (diljem svijeta milijuni umiru prije), dobivaju priliku i sami nešto doznati o vlastitome zdravlju, ali na sustav ne mogu gotovo nikako djelovati. Još uvijek su odrasli potpuno odgovorni. Koliko se sustav "bavi" zdravljem naših školaraca, a koliko njihovim bolestima, opće je poznato. Unaprijediti zdravlje, spriječiti bolest i što ranije otkriti bolest "gubi trku" pred naporima da se poboljša liječenje bolesti. U našim uvjetima, to je dob kada rastu novi zdravstveni rizici, a oni dobiveni u predškolskoj dobi još se produbljuju. Samo ilustracije radi: dok među milijardama siromašnih djeca umiru od gladi, u svijetu onih koji misle da su bogati (u koje i mi spadamo) rastu po zdravlje pogubne posljedice nepravilne i preobilne ishrane.
• Velika većina djece (u našim uvjetima) nastavlja školovanje. Tada ih zovemo srednjoškolci. Polako izlaze iz puberteta, a na kraju, uoči "mature" postaju "odrasli", navršivši 18. godinu. I dalje ne utječu na sustav, ali mogu, što mnogi i čine, negativno utjecati na vlastito zdravlje. Prvo "eksperimentiraju", a zatim i postaju žrtve navika i ovisnosti, od kojih su neke odmah po život opasne, a sve bez iznimke skraćuju život.
Gdje je optimizam? U svim sustavima "zaštite" ima mjesta za samozaštitu. U ovom, zdravstvenom, to je odavno poznato. Preduvjet svega ljudskog, pa tako i borbe za zdravlje, jest znanje. Ako je istina da se Hrvatska zalaže za uvođenje školskog obrazovnog predmeta "zdravstveni odgoj", ili sličnog imena, vrijeme je za veliki optimizam. Rizik nije malen: predmet bi mogao biti dosadan, preopterećen "faktografijom" ili na drugi način našim školarcima neprivlačan. Treba se nadati da će "programoklepci" biti na visini zadatka. Naši su školarci beskonačno bistri i pametni i samo ih treba usmjeriti.
Znatiželja će pobijediti neznanje.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)