ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 569 Kb

          
svibanj - lipanj

          

ADOLESCENCIJA - ŠTO JE TO?

Većina vremenskih razgraničenja, svrstavanja u dobne skupine, stvar je konvencije ili dogovora. Biološki gledano, pripadnici ljudske vrste odrastaju, završavaju svoj fiziološki razvoj oko 24. godine.
Razdoblje između puberteta (njegove završne faze) i konačnog prestanka fizičkog rasta vrijeme je koje zovemo adolescencija (lat. adolescere = sazrijevati). Ako, opet dogovorno, razvoj – sazrijevanje razlučimo na tjelesno i duhovno – psihičko, uočit ćemo da određivanje "kraja" nije jednako mjerljivo. Dok ono tjelesno obično mjerimo visinom, duljinom udova, širinom ramena i zdjelice (dakle dijelova kostura), dotle mjerenje duhovnog nije sasvim jednostavno i pouzdano.
Recimo da je sposobnost preuzimanja svojih obveza i prava u vlastite ruke mjera odrastanja – sazrijevanja. Tada nam iskustvo kaže (možda malo prestrogo gledajući) da neke osobe, ustvari, nikad ne odrastu.
Cilj je svakog naprednog, moralno odgovornog društva da njegovi pojedinci preuzmu što je moguće viši stupanj odgovornosti za vlastito zdravlje. Jasno je da ima mnogo drugih obveza i prava, no ovo je mjesto rasprave o zdravlju u najširem smislu riječi.
Današnji adolescenti žive u vremenu, s jedne strane velikih nada i perspektiva, a s druge kriza i neizvjesnosti. Većina činitelja zdravlja, koji se mogu nadgledati ili, još optimističnije, kojima se može upravljati, pokazuju negativan smjer kretanja. Siromašni ne postaju manje siromašni, bogati ne postaju zdravstveno odgovorniji (ni za sebe niti za siromašne). Život je sve duži, ali nije sve zdraviji. Medicinsko znanje i tehnologija neprekidno napreduju, ali i apsolutno i relativno poskupljuju.
Naši adolescenti mogu ono što je mnogim starijima već promaklo, a to je - shvatiti da se zdravljem može upravljati: ono se može unaprijediti, a ne samo čuvati i štititi. Pojedinac vrlo rijetko, gotovo nikad ne može upravljati svojom bolešću (bolestima) sâm. Ovisnost o profesionalnoj pomoći, ako postoji, može, nažalost, biti još i nedostupna u vremenu ili prostoru, ali sve češće ekonomski.
Na što bi to (ono najbitnije) adolescenti mogli, odnosno trebali aktivno utjecati, a ne čini poseban izdatak (redoslijed nije posebno važan):
Tjelesna težina. Nema nikakvog smisla (ako se ne radi o bolesti) imati tjelesnu težinu ispod ili iznad "idealne". Kako se, za većinu, radi o rasponu od oko sedam kilograma, mogu se zadovoljiti "ukusi" – od "vitkih" do "punačkih". Nema nikakvog smisla koristiti namirnice koje su poznato štetne ili štetne već u malo većim količinama.
Tjelesna aktivnost. Teško je opravdati izostanak bilo kakve aktivnosti. Na raspolaganju stoje sve moguće sportske aktivnosti, kretanje od hodanja do plesanja.
Uzimanje alkohola. Samo iznimno (2×1 dl crnog vina na dan) može biti korisno. Ostalo je suvišno. U većim količinama štetno. Velike količine i svako napijanje pogubni su, a već manje količine utječu na svijest ("brisanje" svih naučenih zaštitnih znanja i vještina). Pored toga, čini podlogu za razne oblike nasilja i socijalno ugrožavanje okoline (obitelji), pa je u konačnici društveno zlo.
Pušenje i uzimanje droga. Radi se o neprirodnim tvarima – tvarima koje nisu "dio prirodnih procesa". Nikad nisu korisni. Prije stvaranja navike štetni su, a po stvaranju navike pogubni! Pored učinka na zdravlje, droge su "kriminogene" i čine opće društveno zlo.
Reproduktivno zdravlje. Adolescenti su "spolno zreli" – mogu "stvarati" novi život. To je najodgovorniji zadatak pojedinca uopće. Donja je granica od 18 godina i fiziološki i društveno prihvaćena (pretpostavka našeg, bližeg kulturnog kruga). Roditeljstvo u mlađoj dobi može se i treba izbjegavati, pored ostalog, jer gotovo nikad nije željeno. Čovjek je praktički jedina "životinjska vrsta" koja je seksualnost odvojila od sâme reprodukcije (održanja vrste). "Zdravi seks" može biti samo onaj koji slijedi obostranu suglasnost i punu svijest "partnera". Seks "za zabavu" nosi zdravstvene rizike, spolno prenosive bolesti (posljedice od neplodnosti do zloćudnih tumora). Puno češće ima elemente nasilja nego što to javnost priznaje, a nažalost, sve više raste i kriminalna zloporaba, od "ropstva" (najčešće žena) do užasnog zlostavljanja djece.
Ako je sve dosad rečeno "dijagnoza", gdje je terapija? Naši, današnji, adolescenti imaju gotovo neograničen pristup znanju. Ponovimo: spriječiti mogu sami, ali liječiti ne. Nažalost, govorimo o "našem svijetu" koji osnove pismenosti garantira.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)