ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 626 Kb

          
ožujak-travanj

          

PRVA POMOĆ UNESREĆENIMA – ČASNA OBVEZA SVAKOG POJEDINCA

Kad se govori o zdravlju, naglašava se mogućnost pojedinca da znanjem i pojedinim vještinama svoje zdravlje unaprijedi ili barem očuva. Idealno, pomalo utopijski gledano, svatko od nas mogao bi proživjeti svoj život bez bolesti. To se ne odnosi na one koji u sebi nose nasljedne ili neke slične bolesti, koje pojedinac nikakvim vlastitim postupcima ne može spriječiti.
Nesreće, odnosno njihove posljedice (one koje pojedinac nije sam izazvao) spadaju u okolnosti koje unesrećeni nije mogao sam spriječiti.
U spašavanju života i zbrinjavanju posljedica ozljeda u nesrećama glavna je bitka za vrijeme. Upravo je tu nenadoknadiva uloga onih koji su mjestu nesreće najbliži, a među njima onih osposobljenih za «laičku» prvu pomoć.
Da se podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja, pa potom ranom otkrivanju i liječenju bolesti s rehabilitacijom, upućuje na tri razine djelovanja u sustavu zaštite zdravlja.
To su:
- s a m o p o m o ć - samozaštita,
- u z a j a m n a p o m o ć - suzaštita i
- s t r u č n a (p r o f e s i o n a l n a) p o m o ć - medicinska zaštita.
Moderna medicina, odnosno sustav zdravstvene zaštite druge polovice XX. stoljeća, prihvaća činjenicu da «medicinska zaštita - profesionalna zdravstvena pomoć» niti može niti treba rješavati sve razine i oblike zdravstvene zaštite.
Ono što moderna medicina može, pa zato i mora, jest sudjelovanje u postupcima osposobljavanja što šireg kruga ljudi u mjerama spašavanja života i otklanjanja posljedica po zdravlje unesrećenih.
Pod nesrećama podrazumijevamo, pored onih elementarnih, za koje se osposobljava sustav «civilne zaštite», i one nažalost svakodnevne, većeg ili manjeg opsega.
Iskustvo kaže da naša djeca, osnovnoškolci i srednjoškolci, rado i uspješno svladavaju znanja i vještine prve pomoći, naročito ako se organiziraju kao natjecanja. Nema razloga da i studenti sveučilišta i veleučilišta to ne preuzmu kao redovnu obvezu. Slijedi obveza budućih vozača (motornih vozila).
Moglo bi se uključiti i mlade roditelje, u sklopu njihovog osposobljavanja za «odgovorno roditeljstvo», programa od kojeg se puno očekuje. Nesreće su visoko zastupljene u pobolu i pomoru dječje dobi.
Osnovna je zamjerka postojećem sustavu osposobljavanja činjenica da se znanja i vještine ne obnavljaju, pa jednokratno osposobljavanje bilo koje skupine ima vrlo kratkotrajnu i vrlo ograničenu vrijednost.
Isti problem odnosi se i na osobe koje profesionalno sudjeluju u nesrećama i otklanjanju njihovih posljedica - vatrogasce i pripadnike policije.
Svaki spašeni život ili spriječeni invaliditet, primjenom relativno jednostavnih postupaka, neprocjenjive je vrijednosti.
Što je i u ovom slučaju uloga «odgovornih»?
«Zdravstvena politika» treba osigurati punu potporu svima onima koji sudjeluju u osposobljavanju za «laičku» prvu pomoć, Hrvatskom Crvenom križu i ostalima. Treba, pored dosad organiziranog, osigurati obnavljanje znanja i vještina. Zdravstvene posljedice nesreća mogu biti vrlo teške, pa sredstva uložena u prvu pomoć imaju sve efekte prevencije (kao i u drugim oblastima zdravstvene zaštite), odnosno ekonomske uštede.
Treba očekivati dalji razvoj tog oblika „u z a j a m n e p o m o ć i – suzaštite“, sve u uvjerenju da su ljudski izvori uzajamnosti i solidarnosti nepresušni.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)