Nagluhost
 
UŠI NEMAJU ZAŠTITU
 
Sluh je osnova naše komunikacije, on je jedna od osnovnih čovjekovih osobina. Služi nam da bismo raspoznali zvukove koji nas okružuju i naša su svakodnevna okolina. Gubitak sluha je postupan, neprimjetan i popraćen zujanjem koje je sve slabije što više gubimo sluh.
 
 
Otprilike svaki deseti čovjek u svjetskoj populaciji pati od gubitka sluha. Često je mišljenje da je gubitak sluha posljedica starenja, ali ta pojava zahvaća populaciju u dobi od 40 do 60 godina. Koliko nam je sluh važan, shvaćamo tek kad ga (iz)gubimo. Svakodnevna buka je u porastu, a velikim dijelom smo za to i sami krivi. Učestala je uporaba mobitela, rad s hobi alatima bez zaštite, preglasno slušanje glazbe na slušalice, preglasni sustavi za kućno kino i preglasni koncerti. Na neke bolesti uha, kojima je posljedica propadanje sluha, ne možemo utjecati, ali na razinu buke često možemo.

Klavirske tipke
Uho se sastoji od tri glavna dijela: vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho.
U uredno čujućem uhu zvučni valovi uzrokuju promjene tlaka zraka u zvukovodu, što izaziva vibriranje bubnjića. Bubnjić i tri male kosti srednjeg uha - čekić, nakovanj i stremen pojačavaju vibracije na putu prema unutarnjem uhu. Vibracije ulaze u unutarnje uho ili pužnicu, koja je ispunjena tekućinom. Pužnica oblikom nalikuje na puževu kućicu. Ako je zamislite kao odmotanu, ona izgleda poput tipki na klaviru, s dubokim tonovima na jednom kraju i visokim tonovima na drugom. Cijelom dužinom zdrave pužnice ima tisuće vrlo osjetljivih stanica, koje nazivamo osjetne stanice s dlačicama. Kada je zvuk proizveden, dolazi do pomicanja tekućine u pužnici i podražuju se osjetne stanice. Osjetne stanice šalju slabe električne impulse slušnom živcu. Ti slabi električni podražaji prenose se slušnim živcem do mozga, gdje se prepoznaje zvuk.

Dlakave stanice propadaju
Ako bilo koji dio kompliciranog zvučnog sustava ne radi dobro, dolazi do oštećenja sluha. Oštećenje sluha može biti zamjedbeno, provodno i mješovito.
Zamjedbeno ili perceptivno oštećenje sluha
Najučestalija je zamjedbena nagluhost. Nastaje zbog tegoba u pužnici ili slušnome živcu, odnosno propadanjem dlakavih slušnih stanica koje prenose zvuk slušnim živcem do mozga. To je uzrok 90% trajnih oštećenja sluha i najčešće prati starosnu dob, ali oštećenje može biti uzrokovano i čimbenicima kao što su: izloženost prejakoj buci, genetski uzroci, virusne infekcije unutarnjeg uha, neki medicinski postupci, npr. kemoterapija ili zračenje, ozljede glave.

Provodno ili konduktivno oštećenje sluha
Uzrokuje svako začepljenje unutar uha koje sprečava prijenos zvuka u unutarnje uho. Uzroci mogu biti: nakupine cerumena (ušne smole), strano tijelo u zvukovodu, nakupljanje tekućine u srednjem uhu, okoštavanje unutar srednjeg uha (otoskleroza), infekcije srednjeg uha, perforacija bubnjića zbog upalnih procesa, ruptura bubnjića uzrokovana traumom (udarac, ozljeda glave kod prometne nesreće).

Mješovito oštećenje sluha
Moguće je i mješovito provodno i zamjedbeno oštećenje sluha.

Stupanj oštećenja sluha
- normalan sluh < 25 dB
- blago oštećenje sluha 26-40 dB
Otežano čujete i/ili razumijete tihi govor i šapat, govor u buci.
- umjerena nagluhost 41-55 dB
Otežano čujete i/ili razumijete običan govor, čak i na maloj udaljenosti.
- umjereno teška nagluhost 56-70 dB
Otežano čujete i/ili razumijete svakodnevni razgovor, zvono telefona.
- teška nagluhost 71-93 dB
Čujete samo jače zvukove: vrlo glasan govor, vatrogasnu sirenu, lupanje vrata.
- gluhoća 93 dB.

Gubitak sluha može biti privremen, s povratkom u normalu nakon nekoliko sati ili dana. Stalno izlaganje buci može rezultirati trajnim i nepovratnim oštećenjem sluha. Danas je ponekad nemoguće izbjeći izlaganje pretjerano visokoj razini buke.
Često ne primjećujemo bučna okruženja u slobodno ili radno vrijeme, za razliku od, naprimjer, izloženosti jakom svjetlu koje smeta našim očima. Razlog tome je što naše tijelo nema nikakve slične refleksne zaštite za naš sluh. Na poslu ili kod kuće možemo biti subjektivni u odnosu na razinu buke koju podnosimo slušajući.

U svakodnevici, uši su izložene zvukovima, često jakim, kao što su promet, strojevi, buka tvornica, vatrogasne sirene, glasna glazba. Oštećenje sluha jedino je oštećenje na radu koje ne boli, što znači da oštećenja nismo ni svjesni.

Pčela u uhu
Šum u ušima (tinitus) vrlo je čest problem na koji se žali otprilike svaka peta osoba. Tinitus sam po sebi nije bolest, već simptom uvjetovan, primjerice, gubitkom sluha zbog starenja, ozljedom uha ili poremećajem cirkulacijskog sustava. Može se pogoršavati tijekom vremena, a ponekad se pravilnim tretiranjem može poboljšati. Otkrivanje temeljnog uzroka tinitusa pomaže pri rješavanju problema. Nažalost, veći broj zdravstvenih problema može uzrokovati tinitus, a u većini slučajeva stvarni se razlog ne uspije utvrditi. Najčešći je uzrok tinitusa oštećenje unutarnjih slušnih stanica. Sitne nježne dlačice u unutarnjem uhu gibaju se u odnosu na pritisak zvučnih valova. Gibanje je okidač slušnim stanicama za emitiranje električnih signala kroz slušni živac od uha do mozga. Mozak razabire takve signale kao zvuk. Ako su dlačice u unutarnjem uhu savijene ili slomljene, mogu emitirati slučajne električne impulse prema mozgu, uključujući tinitus.

Gubitak sluha (prezbiakuzija) može uzrokovati tinitus - šum u ušima. Tinitus značajno utječe na kvalitetu života i vrlo često je povezan, odnosno pojačava se, pri umoru, stresu, nesanici, smanjenoj koncentraciji, depresiji, slabijem pamćenju, tjeskobi i razdražljivosti.
Potrebno je istaknuti da se često susrećemo i s hitnim stanjem – iznenadna nagluhost ili iznenadno oštećenje sluha, koje nastaje trenutačno, u vremenu od nekoliko sati do nekoliko dana. Uzroci mogu biti različiti: vaskularni, imunološki, metabolički, toksički. Oštećenje je najčešće jednostrano, kod nekih pacijenata dolazi do spontanog oporavka sluha, dok kod drugih zaostaje jednostrano oštećenje sluha.
Ako osjetite iznenadni gubitak sluha, potrebno se čim ranije javiti liječniku, koji će vas uputiti specijalisti otorinolaringologu-audiologu. Važno je da liječenje započne unutar 6 dana od oštećenja da bi se mogao očekivati uspješan oporavak. Što je gluhoća starija, to je liječenje teže.

Spas s aparatima
Kad osjetite oslabljen sluh, šum u uhu, da se okolina žali na vas da preglasno govorite, pojačavate zvuk radija i televizije, teško razumijete sugovornike, posebice u bučnom okruženju, čim prije posjetite liječnika. Vaš liječnik će vas uputiti na otorinolaringološki pregled i audiološku obradu, učinit će se ispitivanje sluha - audiometrija i, prema obliku krivulje oštećenja sluha, učinit će se dalja audiološka obrada i odrediti terapija.
Terapija je različita, od ispiranja čepa u zvukovodu - cerumena, određivanja vrste lijekova, do propisivanja slušnog pomagala. Slušno pomagalo pojačava zvukove ako oštećenje pužnice nije preveliko.

Ako je pužnica jako oštećena i ako osjetne stanice ne mogu više uspješno pretvarati zvučne vibracije u električne podražaje, preporuča se ugradnja umjetne pužnice. Umjetna pužnica slabim i sigurnim električnim podražajima prenosi zvuk i govorne informacije izravno u slušni živac.
Oštećenje bukom zbog nepažnje zbraja se tijekom života, svakodnevno je u porastu, što će rezultirati porastom populacije oslabljenog sluha. Zato su važne redovite kontrole i testiranja sluha. Treba znati da slušno pomagalo ne može vratiti normalan zdravi sluh koji je nepovratno izgubljen.

 
 
Doc.dr.sc. Marta Bonifačić,dr.med.
specijalist otorinolaringolog i
subspecijalist audiolog