ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf    578 Kb

          
ožujak - travanj 2001.

          

MEDICINA RADA - RAD BEZ OPASNOSTI PO ZDRAVLJE

Tradicionalna zadaća medicine rada bila je usmjerena smanjenju rizika koje nosi radni proces u svim svojim elementima. Nastaje i postaje bitnim elementom primarne zdravstvene zaštite (odraslih) u doba kad je industrijski rad bio najzastupljeniji. Središnji interes bio je usmjeren na nesreće koje nastaju na radu i posebno na bolesti čiji se nastanak može povezati s radnim procesom, tzv. profesionalne bolesti. Promjenom društvenih okolnosti, zdravstvena zaštite radnika s osnove rada bitno se reducira na osnovne preventivne postupke. Budući da postaje neposredna obveza poslodavca, a prestaje biti predmetom opće solidarnosti, počinje težiti svom minimumu. Da se podsjetimo: najpretežniji izvor (zasad) ukupnog zdravstvenog osiguranja jest plaća zaposlenih i doprinos poduzetnika. Nositelji osiguranja ukupne zdravstvene zaštite sudjeluju u drastičnom smanjenju vlastitog osiguranja, a rad se i dalje smatra rizičnim po zdravlje iako onaj industrijskog tipa iz dana u dan sve manjeg sudjeluje u ukupnom radu. Svjetska zdravstvena organizacija ne posvećuje tom problemu poseban cilj kad govori o "Zdravlju za sve u XXI. stoljeću". No, posvećuje mu nekoliko jakih naglasaka u onom cilju koji se bavi preduvjetima zdravlja koji se odnose na razne rizike što ih nosi ukupno okruženje, odnosno okoliš, pa tako i onaj radni.

 

13. CILJ - PREDUVJETI ZDRAVLJA

Do 2015. godine,

 

Do 2015. godine, Europljani trebaju imati veće mogućnosti življenja u zdravom fizičkom i socijalnom okružju: kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici.

Osobito:

13.1. povećanom osobnom i obiteljskom osposobljenošću u promicanju i zaštiti zdravlja trebaju biti poboljšane sigurnost i kvaliteta kućnog okružja i treba smanjiti zdravstvene rizike zbog fizičkog kućnog okružja;

13.2. invalidnim osobama treba znatno povećati mogućnosti za zdravlje te pristup životu u kući, na poslu, u javnom i društvenom životu u skladu s Pravilima standarda Ujedinjenih naroda o izjednačenju mogućnosti za invalidne osobe;

13.3 nesretni slučajevi u kući i na poslu moraju se značajno smanjiti;

13.4. najmanje 50% djece treba imati mogućnost obrazovati se u vrtićima koji promiču zdravlje, a 95% u školama koje promiču zdravlje;

13.5. najmanje 50% gradova, gradskih područja i zajednica trebaju biti aktivni članovi mreže zdravih gradova ili zdravih zajednica;

13.6. najmanje 10% srednjih i velikih poduzeća treba se obvezati da će provoditi u djelo principe zdravog poduzeća.

 

Principi zdrave kompanije/poduzeća uključuju: sigurno radno okružje, zdrav radni proces, programe koji promiču zdravlje i ukazuju na rizične psihosocijalne činitelje na radnom mjestu, mjere koje značajno utječu da proizvodi na tržištu budu zdravi te vlastiti doprinos zdravlju i socijalnom razvoju u zajednici.

 

Cilj se može postići ako:

budu uspostavljeni mehanizmi koji ljudima ddopuštaju utjecaj na oblikovanje i unapređenje njihovog životnog i radnog okružja te sudjelovanje u promicanju zdravlja i blagostanja u njihovoj zajednici;

društvene organizacije igraju odlučujuću ulogu u podizanju društvene povezanosti i povećanju dostupnosti sredstvima koja pripadaju zajednici;

bude omogućena djelotvorna infrastruktura za zaštitu zdravlja vezanog na okoliš, kao što su: opskrba pitkom vodom, prerada i otpuštanje otpadnih voda, standarde gradnje te zaštite od rizika u kući i u gradu;

svi sektori, koji u svoje djelovanje trebaju ugrađivati dijelove koji se odnose na zdravlje, podupru sveobuhvatan pristup koji će osposobiti škole za promicanje fizičkog, socijalnog i duševnog zdravlja studentima, nastavnom osoblju, obitelji i zajednici;

bude potican i poduprt proces stvaranja zdravijih gradova, uz sudjelovanje partnera s područja zdravlja, okoliša, ekonomije, ekologije, obrazovanja, urbanizma i upravljanja gradova.

 

Prijedlog područja za određivanje pokazatelja: pokazatelji incidencije i smrtnosti koji se odnose na nesretne slučajeve u kući i na poslu te na profesionalne bolesti;

nacionalna statistika stanovanja.

U ovom trenutku duboke krize cijelog koncepta primarne zdravstvene zaštite, medicina rada nije u središtu pozornosti. Zasad u njoj djeluju visokospecijalizirani iskusni liječnici sa svojim timovima i s osloncem na druge specijalnosti koje se bave problemima i rizicima koji se mogu povezati s radnim procesom. Zabrinutost pobuđuje nejasna vizija smjene generacija, to jest školovanja budućih specijalista i njihovih timova.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)